Koprivci se nalaze na jugoistočnom dijelu općine Tešanj i granično su mjesto sa općinom Maglaj.Današnji komunikacijski položaj mjesta je veoma povoljan.Ono se nalazi na putnoj komunikaciji Tešanj-Maglaj,koja ima perspektivu modernizacije,i u većem dijelu je asfaltirana sa izvjesnim nastavkom asfaltiranja u cijeloj dužini.
Sa općinom Tešanj mjesto je povezano sa dvije(skoro u cjelosti asfaltirane)putne komunikacije: Tešanj-Kiseljak-Koprivci(u cjelosti asfaltirana) i Tešanj-Roše- Koprivci(skoro u cjelosti asfaltirana, prekid od 200 m).
Sa općinom Maglaj,takođe postoje dvije komunikacije:Koprivci-Oruče-Bistrica-Poljice-Maglaj,koja je u dobrom dijelu asfaltirana(Oruči i od Maglaja,preko Poljica prema Bistrici),i komunikacija Koprivci-Oruče-Ošve-Misurići-Maglaj,koja je manjim dijelom asfaltirana(Oruče i Misurići).Treba napomenuti da se radi o istorijskim komunikacijama iz perioda ratnih 92-95 i koje vlasti imaju u planu da ih potpunosti modernizuju i asfaltiraju u narednim vremenima(ovih dana treba da krene asfaltiranje dionice u dužini od 600 m od Koprivaca prema Oručima,asfaltirano 02.07.2009.)
SLIKA 1 - Detalji sa asfaltiranja kod Debelog Brda,02.07.2009.godine
SLIKA 2 - Hajdić Smajo,vlasnik firme Geoput (drugi sa lijeve strane), prilikom asfaltiranja dionice kod Debelog Brda,02.07.2009.godine
Samo mjesto skoro u potpunosti ima asfaltnu putnu infrastrukturu.U toku je spajanje komunikacije Hodžina Njiva-Velića Brijeg(kuća Šabana Halilovića/nama u Koprivcima poznatiji kao Fatimin),u dužini od 200 m,i naselje je potpuno asfaltirano(radovi na asfaltiranju počeli 23.08.2009.godine a završeni 02.09.2009.godine.Radove je izvodila firma H-S Putevi,a kao izvođač angažovan je bio i Bešo Fikret-Kiko sa svojim mašinama i koji je najzaslužniji aktivist za asfaltiranje pomenute dionice).
SLIKA 3 - Halilović(Ekrema) Hajrudin,Halilović(Ramiza)Muhamed,Bešo (Hasana) Senaid i Bešo Fikret-Kiko 02.09.2009.godine na Hodžinoj Njivi,nakon završetka asfaltiranja
Koprivci kao naseljeno mjesto zajedno sa Karadaglijama,od 1995.godine čini Mjesnu Zajednicu Karadaglije.Sa ovim mjestom ono je gotovo spojeno u jedno naselje,tako da granice postoje samo u Katastru i gruntovnici,dok je stvarni život oba naselja spojio u jedno.Tendencija je i u društvenom životu da se oba mjesta spoje u jedno,s tim da se nazivi i stare granice sačuvaju kao dio kulturnog i identifikacijskog nasljeđa.
Austro-Ugarska katastarska opština, ova dva mjesta razdvaja(jer su u to doba i naselja bila razdvojena),prirodnim granicama,starim putem od mjesta zvanog Ćulumak kod Oruča,preko Šibova,Svilača,zatim putem pored kuće Saliha Taletovića,zatim iznad kuće Đulage Begunića i ispod kuće Sulejmena Omerbašića do potoka, zatim potokom, koji se uliva u mjesnu rječicu(Trebačka rijeka) do ušća u mjesnu rječicu,a od ušća u rječicu(kod mještana naziv joj je Rijeka), ona je prirodna granica do tromeđe Čaglića,Jablanice i Koprivaca,kod prostorija današnje MZ Jablanica.Dalje granica Koprivce razdvaja od Jablanice,potokom koji se uliva u“Rijeku“ kod prostorija MZ Jablanica,koji ide ispod Humca(u katastru Kumac) i dalje pored parcela zvane: Grabova Ravan i Plandište pa do Džihića Bregova(koji pripadaju Maglajskoj općini),Tačnije lokalna raskrsnica od koje vodi strmi put(preciznije staza) ,prema zaseoku Burejići u Jablanici,i koja dijeli stari Drum u dva pravca:prema lokalitetu Zelenike u Jablanici(lijevo) i prema Oručima i Koprivcima(desno) gledajući prema Maglaju.Potok odvaja šumu zvanu Jablanička Strana,koja i pripada Jablanici od Koprivaca.Dalje od Džihića Bregova granica,odvaja Koprivce od naselja Ravna i Oruči, putem zvani Drum sve do Ćulumka kod Oruča.
Popisna komisija iz 1981.godine pomjera granicu sa Karadaglijama(izjava Hamida Softića,službenika općine Tešanj,koji j tada bio član popisne komisije za Karadaglije),od mosta na pomenutom potoku,koji ide iz Donjih Potoka,pa putem pored džamije ,ambulante i prodavnice, do puta kod kuće Saliha Halilovića(Osmanovog za nas iz Koprivaca) do potoka,zatim potokom do lokaliteta Donji Potoci,zatim putem do kuće Saliha Taletovića,odnosno za parcelu rahmetli Ibre Omerbašića(koju je kupio po predanju Mehmeda Bahtića od rah.Bahtić Latifa iz Koprivaca), čiji su vlasnici danas njegovi sinovi,Ramo,Mehemed,Ismet i ef.Ibrahim,koja je pripala Karadaglijama,kao i za parcelu na kojoj se nalazi kuća Sulejmena(Ibre)Omerbašića i njegovih sinova. Ovaj opis granice se nalazi u Katastru općine Tešanj,i popisna komisija iz 1991 godine u sastavu Halilović Rifat i Bahtić Salih,koja je i izvršila popis stanovništva,je isti dobila od centralne općinske popisne komisije,i njime se rukovodila pri svom radu.
SLIKA 4 - Katastarska skica
Po zadnjem popisu stanovništva iz 1991 godine Koprivci su imali 494 stanovnika(izvor:internet stranica općine Tešanj),a po najnovijim podacima broj stanovnika je znatno manji,zbog iseljavanja iz Koprivaca,koje je počelo od 50-ih godina prošlog vijeka i koje je kasnije intenzivirano,a pogotovu poslije završetka rata,početkom 1996.godineRazlozi i pravci iseljavanja će biti predmet analize u ovoj Monografiji.
Prezimena odnosno familije koje žive u Koprivcima su: Bahtić, Bavrk, Bešo, Begunić, Brka, Ćostović, Halilović, Halvadžić, Husanović, Mrguda, Nuhanović, Omerbašić i Spahić. O ovim familijama i prezimenima,kao i njihovom istorijatu, bit će kasnije riječi.S tim što treba napomenuti da su familije Begunić,Halvadžić i Omerbašić iz Karadaglija i o njima će više biti riječi u dijelu Monografije za Karadaglije,kao i za porodicu Bavrk koja je iz Jablanice.Familija Husanović je porijeklom iz Moševca,a Nuhanović iz Kosove,općina Maglaj. Ostala prezimena duži vremenski period žive i vezana su za život u Koprivcima.
Familije i prezimena koji su izumrle početkom 20.vijeka,a koje su živjele u Koprivcima su: Veseljković,čiji su mezarluci na lokalitetu poznat kao Repišće,pored puta za Oruče,i Begić čiji su mezarluci kod stare kuće rahmetli Halilović Džafera(Džafo)(1901-1975).One će biti predmet istraživanja iz pisanih izvora(gruntovnice,i dr.općinski spisi).
Koprivci danas spadaju u nerazvijena područja općine Tešanj,bez nekih značajnijih prirodnih i drugih resursa,i u potpunosti su ovisni od razvojnih planova općine Tešanj,u sklopu MZ Karadaglije.Stanovništvo koje danas živi u Koprivcima uglavnom se bavi građevinskim poslovima(zidari i tesari) i to u područjima izvan Tešnja i izvan Bosne i Hercegovine,pretežno u Republici Hrvatskoj i Sloveniji. Poljoprivredna djelatnost je zastupljena samo u proizvodnji hrane za vlastite potrebe. Jedino su se u projekat proizvodnje malina uključili Bešo(Hamzalije) Enver, kod svoje kuće i Bahtić(Atifa,Akifa) Samir na lokalitetu zvanom Osoje i Lješćak, pored puta za Oruče.
Od zanatskih djelatnosti treba napomenuti da selo ima 5(pet) trgovačkih radnji. Tri se nalaze u dijelu uz granicu sa Karadaglijama čiji su vlasnici Halilović(Ragiba) Naim(koja je umeđuvremenu zatvorena),odmah kod džamije,stara Vemalova prodavnica kod ambulante, koja je privatizirana od strane Saliha Plančića iz Jablanice i koji upravlja istom.Braća Azem i Sead(Rasima) Bešo vlasnici su trgovačke radnje pored puta za Jablanicu,na lokalitetu zvanom Haskino Polje, a Hajrudin(Ekrema) i Fikreta(ž.Hajrudinova) Halilović na raskrsnici zvanoj Hodžina Njiva još od 1991.godine i Spahić Meho trgovinu S-M,na izlazu iz Koprivaca prema Oručama,u vlastitoj kući(otvorena početkom 2009.godine).
SLIKA 5 - Bešo(Rasima) Sead pred svojom trgovinom na lokalitetu Haskino Polje,26.04.2009.godine
SLIKA 6 - Hajrudin(Ekrema) Halilović pred svojom trgovinom u Koprivcima,28.06.2009.godine,lokalitet Hodžina njiva
SLIKA 7 - Trgovina“ S-M“-vlasnika Spahić (Fadila) Seada u Koprivcima,lokalitet Zalazine
SLIKA 8 - Halilović (Avde) Ramo ispred svoje magaze u Koprivcima,05.04.2009.godine
SLIKA 9 - Bešo (Huseina) Salko u Koprivcima,05.04.2009.godine
Treba takođe zabilježiti da se još jedino Halilović(Avde) Ramo,bavi tradicionalnim zanatstvom,“u svojoj magazi“,ručnim izrađivanjem drvenih alatki(grablje,vile),kao i drvenih štila za poljoprivredne alatke,motike,štijalice,sjekire i slično. Takođe od tradicionalnih običaja treba spomenuti i Bešo(Huseina )Salku,koji je samouki poznavalac sviranja violine i sastavljač stihova o ljudima i događajima.Te stihove i pjesme on i danas izvodi uz svoju violinu. Na lokalitetu Polja smješten je proizvodni pogon Tešanjski Dijamant za proizvodnju i punjenje istoimene mineralne vode,koja je osvajač svjetske srebrne medalje za kvalitet u Berkli Springsu,SAD. Vlasnik pogona je Omerbašić (Rame ) Ibro iz Karadaglija.
Bavljenje privatnim biznisom je u veoma malom broju.Trenutno vlasnici firmi iz Koprivaca su: Mrguda(Ramiza) Sabit,dipl.ecc,firme Mrguda koja upošljava 10(deset) radnika,koja radi u mjestu Kraševo i koja se bavi špediterskim poslovima,vezanim za poslove uvoza i izvoza robe,Halilović(Huseina)Bajro,koji je završio studij turističkog menadžmenta u Opatiji i stekao zvanje dipl.ecc.,zatim koji 2005.godine upisao i odslušao postdiplomski studij Međunarodna ekonomija u Rijeci,a koji živi i radi kao biznismen u Rijeci,Republika Hrvatska, zatim Halilović(Ekrema) Hajrudin i(Kasima,ž.Hajrudina) Fikreta,vlasnici firme“Trgovine Halilović“,koji žive i borave u Tešnju. Braća Sead i Azem(Rasima) Bešo,vlasnici su trgovačkog objekta „Čupo“ u Moševcu,uz magistralni put M-17,općina Maglaj.
SLIKA 10 - Fikreta(Kasima) Halilović ž.Hajrudina,prva žena iz Koprivaca koja se počela baviti biznisom, pred svojom trgovinom u Tešnju(Karamutovi),29.04.2009.godine
SLIKA 11 - Poslovni objekat braće Seada i Azema(Rasima) Beše u Moševcu,27.04.2009.godine
Takođe treba pomenuti i Fikreta(Huseina) Bešu-Kiku, privatnog poduzetnika,vlasnika građevinskih mašina,koji radi u kooperaciji sa drugim građevinskim firmama na području ZE-DO kantona i Senaida (Halila) Halilovića-Senu Ševalinog,vlasnika autopraone SENIX na Tešanjci i poslovnog prostora na istom lokalitetu.
SLIKA 12 - Bešo(Huseina) Fikret-Kiko,26.04.2009 godine
SLIKA 13 - Halilović(Halila) Senaid,na Tešanjci kod svojih poslovnih prostora,28.04.2009.godine
Takođe selo ima i tri TAXI prevoznika i to Spahić (Jusufa) Nermin,Spahić (Fadila)Sead i Ćostović (Ašira) Asim.Prevoz putnika na relaciji Tešanj-Jablanica obavlja Halilović (Paše)Ramiz,za prevoznika A-BUS.
SLIKA 14 - Halilović(Paše)Ramiz,pored svog autobusa,Koprivci 02.07.2009.godine
U državnim institucujama su uposleni i rade:Bešo(Mustafe) Amir, krim.inspektor MUP ZE-DO Kantona,Bahtić (Mahmuta) Ismet,nastavnik u O.Š. Gazi Ferhad-beg-Jablanica,Bešo(Rasima)Emir,MUP,PU Doboj-Jug,Bešo(Hamzalije) Enver,Bahtić(Atifa-Akif) Samir, i Halilović (Saliha) Nermin MUP,PU Tešanj,Halilović(Muharema) Salim,DGS,granična služba, Halilović (Mehemeda-Zaimovog) Amir,dipl.ecc. i viša Islamska ped.akademija,prfesor u Zenici,gdje i živi,Halilović(Paše) Rifat ,Uprava za Indirektno Oporezivanje BiH,carinski inspektor u CI Doboj,koji živi u Tešnju,Halilović(Saliha) dr.Ramiz,opća bolnica Tešanj,specijalizant,ginekologija,koji treba stalno da se nastani u Jelahu,Bavrk(Huseina)Edin viši mrdicinski tehničar u Norveškoj,Halilović (Hilme) Mersid dipl.ing.maš.,uposlen u firmi Ćosić-Promex,Usora, Halilović(Ahmeta)Edin dipl.ecc, Direktor firme Mrguda, Halilović(Osmana)Adem,dipl.ing.tehnologije,profesor Engleskog jezika u SŠC-Tešanj,koji trenutno živi u Dobropolju.
Značajno je napomenuti,sa današnjeg aspekta i aktuelnog trenutka, da su iz Koprivaca:Bahtić( Rame) Ismet-Iso rođen 1933. nastanjen i živi u Zenici,prvi visokoobrazovani kadar iz Koprivaca, Halilović(Omera) Aljo,prvi polaznik Gazi Husref-begove medrese u Sarajevu,sa prostora bivšeg Dobojskog sreza, poslije 1945.godine i koji ima svih četvero visokoobrazovane djece,koji trenutno živi u Norveškoj,dipl.ecc,bio imam poznate Arnaut-pašine džamije u Banjaluci Halilović(Osmana Fadil,dipl.pravnik,završio medresu i trenutno obavlja dužnost predsjednika medžlisa IZ Teslić,živi u Jelahu, Mrguda(Ramiza) Sabit, osnivač i prvi šef Carinske Ispostave Tešanj od 1993.godine pa do 1995, kada osniva privatnu firmu.
Zatim profesor Brka(Sulejmena) Mujo,koji je prvi završio visoku stručnu spremu iz Koprivaca i koji je 8 godina bio Direktor srednje tehničke škole i 4 godine srednje stručne škole u Tešnju,gdje i danas živi,profesor Matematike Halilović(Džafera) Esad,koji je prvi upisao postdiplomski studij iz istog predmeta,koji je kao student u Rijeci proučio Ezan na postavljanju kamena temeljca za Zagrebačku džamiju,Halilović(Osmana) Hasan,inženjer tekstilstva,koji ima svih troje visokoobrazovane djece, koji je obavljao dužnost Direktora Tvornice Čarapa Tešanj,obadvojica žive u Dobropolju,Halilović (Džafera) Hasan-Haso,obavljao dužnost glavnog imama u Kotor-Varoši prije rata,sada je imam džemata Dobropolje-Mekiš, Halilović(Smajla) Zijad,predsjednik KIX-BOKS saveza BiH,koji trenutno živi u Bihaću,zatim Bešo Zuhdija koji je značajan doprinos dao organizujući i angažujući dijasporu u Švajcarskoj i Njemačkoj na pomoći u odbrani države BiH u agresiji (92-95).
Treba napomenuti da su Koprivci uvijek bili okrenuti i podsticali obrazovanje,i trenutno Koprivci imaju 65 ljudi sa višom i visokom školom .Od toga je 19 studenata,od kojih trenutno 8(osam) živi u Koprivcima,a ostalih 11 žive i studiraju u ostalim gradovima BiH i Evropi(Ćostović (Asima) Asmira studira menadžment u Beču). Podaci o njima se nalaze u evidenciji članstva Udruženja Tragovi-Crni Vrh.
Posebno je bio izražen aspekt vjerskog obrazovanja,tako da su ljudi iz Koprivaca pohađali medresu i u 19 vijeku,rah.Halilović(Dauta )Ahmet (umro1894.godine).Vjerska tradicija,poznati imami bit će obrađeni u posebnom poglavlju. Takođe ima još ličnosti iz ranijeg vremena koji su zadužile Koprivce i generacije, i u ovoj Monografiji bit će pomenute i istaknute sa biografijama i autobiografijama.
Od zajedničkih objekata,sa Karadaglijama,treba posebno istaći,prelijepu mjesnu džamiju,koja dominira,koja je spoj i koja je ukras obadva naseljena mjesta, čije je renoviranje završeno i čije će zvanično otvaranje biti uskoro.Aktivnosti oko renoviranja je vodio građevinski odbor na čijem je čelu bio Mrguda Sabit.
SLIKA 15 - Mjesna džamija
O prvoj džamiji njenoj izgradnji i kasnijoj modernizaciji u narednim tekstovima bit će urađena detaljna analiza i istorijat.
Treba takođe istaći prelijepi objekat mjesne ambulante,koja je otvorena 01.10.2008.godine,koja će dugoročno uticati na poboljšanje i kvalitet zdravstvene zaštie stanovništva,jer će u sklopu nje biti otvorena i apoteka.Ambulanta je izgrađena u saradnji sa Domom zdravlja Izudun Mulabećirović Izo Tešanj,općinom Tešanj i vladom Švajcarske.Aktivnosti oko koordiniranja izgradnje sa MZ je vodio prof. Suad Huskić,pomoćnik Načelnika općine Tešanj i šef službe za društvene djelatnosti i opću upravu općine Tešanj.Takođe i o istorijatu ovog objekta bit će kasnije detaljna analiza.
SLIKA 16 - Mjesna ambulanta
Takođe zajednički objekti su stara četvorogodišnja škola,u kojoj su smještene prostorije MZ i stara ambulanta.Navedeni objekti su u devastiranom stanju i postoje razne inicijative o njegovom zajedničkom rješavanju,a najnovija je i najizvjesnija je,da se u prostorni i regulacioni plan skupa sa općinom Tešanj promovira i inicira izgradnja poslovno administrativnog centra,koji bi upotpunio i uljepšao ukupni ambijent.On bi konačno spojio oba mjesta u jedno, i dao im (sa postojećim asfaltnim putevima) izgled većeg,ljepšeg i urbanijeg naselja.
Treba napomenuti da mjesto nema pokrivenost signalom mobilne telefonije(od 28.11.2008.godine pušten u funkciju predajnik na Kraljevom Brdu),kvalitetnim TV signalom,kablovsku televiziju,internet mrežu,što je u stvari za ova vremena komunikacijska i medijska izolacija.
Treba napomenuti da planirana trasa dionice Evropskog koridora V-c,će u mnogome izmijeniti izgled i položaj naselja.Ona će takođe uticati na daljnje iseljavanje.Šansa je da se iskoristi ideja o izgradnji građevinskih i poslovnih zona sa riješenom infrastrukturom,koje treba da urade lokalne vlasti u saradnji sa općinom i drugim institucijama vlasti.