Maglaj je deblokiran 19.marta 1994. godine nakon devetomjesečne opsade. Dvije decenije od toga historijskog datuma za Maglaj obilježeno je prigodnim programom.Blokada maglajskih prostora, nastala nakon sukoba Armije BiH i HVO-a, u junu 1993.godine, donijela je neopisive teškoće svim građanima i jedinicama odbrane. Južni dio općine, bradićki i novošeherski kraj, potpuno je odsječen, a stanovništvo protjerano i odvedeno u logore. Punih devet mjeseci građani Maglaja podnosili su neprekidna granatiranja i snajperska gađanja, nestašice životnih namirnica, gladovanja, gotovo bez komunkacije sa ostatkom svijeta.
Građani sa kojima smo razgovorali kažu da ih je obilježavanje vratilo u te dane od prije dvije decenije. “Dirljivo je bilo kada smo shvatili da smo deblokirani i da se neće desiti ono najteže od čega smo svi strahovali. I sada se sjećam kada su jedinice UNPROFOR-a ušle u grad”, priča penzioner Asim Mulamehić.
U povodu obilježavanja 20.godišnjice deblokade Maglaja u maglajskoj biblioteci postavljena je izložba pod nazivom “Maglaj 1994-2014” koju sačinjavaju dokumeneti iz fonda Zavičajne zbirke te predstavlja svjedočanstvo direktnih učesnika u zbivanjima 93-94.
Dio izložbe, koju je otvorio općinski načelnik Mehmed Mustabašić, je i video prezentacija sa fotografijama Maglaja iz ratnog perioda. “Nastojalo se ostati čovjekom, imati povjerenja i svim silama očuvati ono što se ima: ljudsko dostojanstvo i teritorija općine Maglaj.
To je period kada su Maglajlije bile jedinstvene, sa samo jednim ciljem: opstati na svome”, rekao je major Armije RBiH u penziji Mustafa Blitović.
U okviru obilježavanja 20. godišnjice deblokade Maglaja položeno je cvijeće na centralno spomen-obilježje u Parku ljiljana, a učenici gradskih osnovnih škola u saradnji sa maglajskom Bibliotekom pripremili su i izveli prigodan muzičko - scenski kolaž.